Život u moru - zaštićene morske vrste

Jadransko more se odlikuje velikom biorazolikošću. Nažalost, živi organizmi Jadrana i njihova staništa sve su ugroženiji zbog onečišćenja mora otpadnim vodama, naftom i teškim metalima, neracionalnog iskorištavanja živih resursa i nepridržavanja zakonskih propisa u dnevnom korištenju mora, odlaganja otpada, nasipavanja i građevinskih zahvata na obali, umjetnog uzgoja morskih organizama itd. Kao posljedice toga, neke su vrste nestale, nekima je opstanak ozbiljno ugrožen, a brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. More, dakle, nije neiscrpiv resurs i nema neograničenu moć samoobnove.

Osim turističke scenografije, ono ima još jednu dimenziju koja zahtijeva naše razumijevanje i zaštitu. Upravo je o tome ovdje riječ. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićene sve morske kornjače, svi morski sisavci, školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis), te puževi prugasta mitra (Mitra zonata) i tritonova truba (Charonia tritonis). Nije dozvoljen izlov, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama!

Voga, morska trava (Posidonia oceanica)

Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica područje su velike bioraznolikosti u Jadranu. Zbog onečišćenja, sidrenja, kočarenja i drugih razloga ova morska cvjetnica se sve više povlači i nestaje čime je ugrožen i čitav biljni i životinjski svijet koji nastanjuje livade. Doprinesite očuvanju ove zajednice time što se nećete sidriti iznad livada voge! Bacanje i povlačenje sidra dovodi do nepopravljivih šteta livadama morske trave. Livade morske trave veliki su proizvođači kisika u moru pa ih nazivaju i plućima mora. Ne tako davno brojne i guste, površine prekrivene morskom travom u sjevernom Jadranu velikom brzinom nestaju.

Prstaci (Litopaga litophaga)

S površine se devastacija do koje dolazi zbog izlova prstaca ne vidi. Argumenti gurmanske naravi ne mogu biti isprika za bezumno uništavanje podmorja. Ljubitelji prstaca vjerojatno ne znaju do kakvog pustošenja dovodi njihov kulinarski užitak. Lomljenjem stijena nepovratno se uništava izgled stjenovite obale, ali i bitno ugrožava njen biološki i ribolovni potencijal. Stoga je Zakonom o morskom ribarstvu RH zabranjen izlov i trgovina prstacima. Ne prihvaćajte prstace u restoranima jer time kršite zakon i doprinosite uništavanju jadranske obale!

Morski konjić (Hippocampus sp.)

Ugrožena je vrsta u Jadranu. Ovo dobroćudno i nježno morsko biće vrlo je lak plijen nesavjesnih ronioca koji ne shvaćaju da živa bića nisu suveniri. Ne podržavajte ubijanje morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača suvenira!

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Ovaj školjkaš zaštićena je Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom dnu. Čest je stanovnik livada morske trave, voge. Razvojem turizma njezina su staništa naglo prorijeđena ponajviše zbog ljuštura koje se koriste za izradu ukrasnih predmeta i kao suvenir. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u prodaju!

Dupin (Tursiops truncatus)

Dupini su vrsta čiji opstanak ugrožavaju ljudske aktivnosti na moru, pretjerani izlov ribe i zagađenje mora. Dupini uz pomoć zvuka identificiraju i hvataju plijen, međusobno komuniciraju i orijentiraju se stvarajući akustičnu kartu zone u kojoj se kreću. Većina zvukova koje proizvode gliseri, naročito zvukovi propelera, preklapaju se s frekvencijama koje koriste dupini. Zbog njih ponekad napuštaju omiljena mjesta na kojima se hrane ili borave s mladima, a poznato je, također, da buka u njih može proizvesti i stres. Od 1995. godine dupini su u Hrvatskoj zaštićena vrsta, ali to nije dovoljno. Bez svijesti i poznavanja pravila ponašanja niti jedna zaštita na papiru ne može biti učinkovita: dupini se ne smiju proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Dupinima se treba približiti vrlo sporo, držeći se paralelno s njihovim pravcem kretanja i izbjegavajući iznenadne promjene smjera i buku. Najbolje je ugasiti motor. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri. Prilikom napuštanja područja s dupinima, ubrzavati treba postupno i tek kada se oni nalaze na udaljenosti od 100 metara.

Sakupljanje morskih organizama

Sakupljanje morskih organizama poput spužvi, školjki, zvjezdača, ježeva, puževa i drugog nije zabranjeno. To su "benigne" povrede koje otkrivaju svoju pravu prirodu tek kada se pomnože sa tisuću, deset tisuća puta!!! Ne zaboravite da su to živa bića a ne suveniri ili igračke za djecu! Zar nisu lijepe u moru - u svom prirodnom ambijentu?! Sačuvajte takvo sjećanje na morske organizme! Ne uzimajte ih iz vode. Umjesto toga uživajte u pogledu koji vam se pruža dok ronite, fotografirajte organizme ili kupite njihove fotografije. Ne uznemiravajte ih, ne osvjetljavajte ih dugo snažnim svjetlima podvodnih svjetiljki, izbjegavajte pridržavanje za morske organizme kao i doticanje - neki od njih ne bi to preživjeli.