Jadransko more se odlikuje velikom biorazolikošću.
Nažalost, živi organizmi Jadrana i njihova staništa sve su
ugroženiji zbog onečišćenja mora otpadnim vodama, naftom
i teškim metalima, neracionalnog iskorištavanja živih resursa
i nepridžavanja zakonskih propisa u dnevnom korištenju mora,
odlaganja otpada, nasipavanja i građevinskih zahvata na obali,
umjetnog uzgoja morskih organizama itd. Kao posljedice toga,
neke su vrste nestale, nekima je opstanak ozbiljno ugrožen,
a brojne su populacije morskih organizama prorijeđene. More,
dakle, nije neiscrpiv resurs, nema neograničenu moć samoobnavljanja.
Osim turističke scenografije, ono ima još jednu dimenziju
koja zahtijeva naše razumijevanje i zaštitu. Uprvo je o tome
ovdje riječ.
Zakonon o zaštiti prirode u Hrvatskoj
su zaštićene sve morske kornjače, svi morski sisavci, školjkaš
plemenita periska (Pinna nobilis), te
puževi prugasta mitra (Mitra zonata) i
tritonova truba (Charonia tritonis). Nije
dozvoljen izlov, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama!
VOGA, MORSKA TRAVA (Posidonia oceanica)
Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica područje su velike
bioraznolikosti u Jadranu. Zbog onečišćenja, sidrenja, kočarenja
i drugih razloga ova morska cvjetnica se sve viže povlači
i nestaje čime je ugrožen i čitav biljni i životinjski svijet
koji nastanjuje livade. Doprinesite očuvanju ove
zajednice time što se nećete sidriti iznad livada voge!
Bacanje i povlačenje sidra dovodi do nepopravljivih šteta
livadama morske trave. Livade morske trave veliki su proizvođači
kisika u moru pa ih nazivaju i plućima mora. Ne tako davno
brojne i guste, površine prekrivene morskom travom u sjevernom
Jadranu velikom brzinom nestaju.
PRSTACI (Litopaga litophaga)
S površine se devastacija do koje dolazi zbog izlova prstaca
ne vidi. Argumenti gurmanske naravi ne mogu biti isprika
za bezumno uništavanje podmorja. Ljubitelji prstaca vjerojatno
ne znaju do kakvog pustošenja dovodi njihov kulinarski užitak.
Lomljenjem stijena nepovratno se uništava izgled stjenovite
obale, ali i bitno ugrožava njen biološki i ribolovni potencijal.
Stoga je Zakonom o morskom ribarstvu RH zabranjen
izlov i trgovina prstacima. Ne prihvaćajte prstace
u restoranima jer time kršite zakon i doprinosite uništavanju
jadranske obale!
MORSKI KONJIĆ (Hippocampus sp.)
Ugrožena je vrsta u Jadranu. Ovo dobroćudno i nježno morsko
biće vrlo je lak plijen nesavjesnih ronioca koji ne shvaćaju
da živa bića nisu suveniri. Ne podržavajte ubijanje
morskih konjića kupnjom osušenih primjeraka od prodavača
suvenira!
PLEMENITA PERISKA (Pinna nobilis)
Ovaj školjkaš zaštićena je Jadranska vrsta koja obitava
na pjeskovitom dnu. Čest je stanovnik livada morske trave,
voge. Razvojem turizma njezina su staništa nagli prorijeđena
ponajviše zbog ljuštura koje se koriste za izradu ukrasnih
predmeta i kao suvenir. Zabranjeno je njezino vađenje
i stavljanje ljuštura u prodaju!
DUPIN (Tursiops truncatus)
Dupini si vrsta čiji opstanak ugrožavaju ljudske aktivnosti
na moru, pretjerani izlov ribe i zagađenje mora. Dupini uz
pomoć zvuka identificiraju i hvataju plijen, međusobno komuniciraju
i orjentiraju se stvarajući akustičnu kartu zone u kojoj
se kreću. Većina zvukova koje proizvode gliseri, naročito
zvukovi propelera, preklapaju se s frekvencijama koje koriste
dupini. Zbog njih ponekad napuštaju omiljena mjesta na kojima
se hrane ili borave s mladima, a poznato je, također, da
buka u njih može proizvesti i stres. Od 1995. godine dupini
su u Hrvatskoj zaštićena vrsta, ali to nije dovoljno. Bez
svijesti i poznavanja pravila ponašanja niti jedna zaštita
na papiru ne može biti učinkovita: dupini se ne smiju
proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema
njima. Dupinima se treba približiti vrlo sporo, držeći se
paralelno s njihovim pravcem kretanja i izbjegavajući iznenadne
promjene smjera i buku. Najbolje je ugasiti motor. U krugu
od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog
plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri. Prilikom napuštanja
područja s dupinima, ubrzavati treba postupno i tek kada
se oni nalaze na udaljenosti od 100 metara.
Sakupljanje morskih organizama
Sakupljanje morskih organizama poput spužvi, školjki, zvjezdača,
ježeva, puževa i drugog nije zabranjeno. To su "benigne" povrede
koje otkrivaju svoju pravu prirodu tek kada se pomnože sa
tisuću, deset tisuća puta!!!
Ne zaboravite da su to živa bića a ne suveniri ili
igračke za djecu!
Zar nisu lijepe u moru - u svom prirodnom ambijentu?!
Sačuvajte takvo sjećanje na morske organizme! Ne uzimajte
ih iz vode. Umjesto toga uživajte u pogledu koji vam se pruža
dok ronite, fotografirajte organizme ili kupite njihove fotografije.
Ne uznemiravajte ih, ne osvjetljavajte ih dugo snažnim svjetlima
podvodnih svjetiljki, izbjegavajte pridržavanje za morske
organizme kao i doticanje - neki od njih ne bi to preživjeli.
realizacija ZELENA ISTRA
www.zelena-istra.hr
|
