CRKVENO BLAGO ROVINJSKIH FRANJEVACA

	Franjevački samostan

   Franjevački su samostani nadaleko poznati kao središta duhovnosti, kulture i učenosti, ali i kao mjesta u kojima se sustavno sakuplja, čuva i znatiželjnim posjetiteljima izlošcima predstavlja bogata i raznolika umjetnička i kulturna baština. Mnoge franjevačke zbirke u Hrvatskoj, poput onih na otocima Kosi junu ili Visovo.1, po svojoj se genealogiji nastavljaju na tradicije tzv. "kabineta kurioziteta"- te prvih muzeja 19. st. Prvi svoje korijene imaju u razdoblju renesanse, a glavni im cilj bijaše sakupljanje predmeta s pričama zanimljivim u lokalnim okvirima, koje magnetizmom posebnosti, na što upućuje i njihov naziv, privlačiše brojne posjetitelje. Drugi se pak temelje na povijesnoj, odnosno znanstveno utemeljenoj autentičnosti predmeta, koja utječe na njihovo vrjednovanje i privlači stručno obrazovanije gledatelje.

    Upravo će spomenuta dihotomija predmeta koji se nalaze u franjevačkim zbirkama, a koje jasno povezuje težnja fratara za očuvanjem i njegovanjem širokog spektra stvaralaštva i kreativnosti ljudskoga duha. biti privlačna i poticajna. Zato ne čudi činjenica Sto će uporni tragači za starinama i znanjem, prigodom svojih putovanja, u svakome gradu uvijek i/nova tražiti franjevačke samostane. Zasigurno ih ni posjet rovinjskome samostanu neće ostaviti ravnodušnima.

sv. Candida

   Prema sjećanjima njegovih poticatelja i osnivača fra Ilara Lukšića i fra Veseljka Grubišića te sadašnjega gvardijana fra Joba Mikolića zamisao o osnutku samostanskoga muzeja rodila se sedamdesetih godina 20. st. U prizemlju istočnoga krila, lik uz sakristiju, u prostoru za ministrante i onome gdje su se nekoć pekle hostije, fratri su smjestili samostansku zbirku umjetnina i predmeta primijenjene umjetnosti. većinom izvorno liturgijske namjene. Pri njezinu formiranju i valoriziranju, stručnim su im savjetima pripomogli hrvatski povjesničari umjetnosti Cvito Fisković i Ante Šonje.

   Zbirku su u takovu stanju zatekli i konzervatori Ministarstva kulture Republike Hrvatske te evidencijom sakralnih inventara godine 2001. sustavno popisali i dokumentirali njezin fundus, kao i inventar crkve i samostana. Obljetnica osnutka samostana, koja se proslavlja 4. listopada 2002.. na blagdan sv. Franje, dobra je prigoda te su, uz svesrdnu pomoć i zalaganje Grada Rovinja i brojnih donatora, prostori zbirke prikladno obnovljeni, a postav osuvremenjen, uz dužno štovanje franjevačke sakupljačke tradicije i zavjeta skromnosti.

* tekst je preuzet iz promidžbenog kataloga Franjevačkog samostana Rovinj